O zaštićenom pejzažu
Zaštićene ZONE
Navedenim Zakonom definisane su tri zone zaštite, na čiju podjelu su uticale brojnost i raspored prirodnih vrijednosti područja:
- Prva zaštićena zona (zona A) obuhvata površinu od 2.411,42 ha, i podliježe najstrožijem režimu zaštite.
- Druga zaštićena zona (zona B) je površine od 5.093,70 ha.
- Treća zaštićena zona (zona C) sa površinom od 511,49 ha.
Područje je brdsko - planinsko, sa visinama koje se kreću u dijapazonu od 300 do 1328 mnm. Na centralnom grebenu Konjuha i Javora nalaze se i najviši vrhovi na ovom području odakle se ka sjeveru u pravcu Sprečke ravnice teren postepeno spušta. Ovo područje je gotovo u potpunosti prekriveno šumskim ekosistemima u kojima su sadržane veoma brojne prirodne vrijednosti i fenomeni. Izgrađene površine zauzimaju svega 0.4 % ukupne površine obuhvata. Ovo zaštićeno područje se prostire na dva slivna područja, i to: slivno područje rijeke Oskove na sjeveru, i slivno područje rijeke Drinjače na jugu.
- Osnovne vrijednosti prve zaštićene zone čine (ZONA - A):
- Osnovne vrijednosti druge zaštićene zone čine (ZONA - B):
- Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području:
- Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
- Izražena geološka profilacija terena
- Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
- Visok stepen florističke raznolikosti:
- Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema
- Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
- Ornitološke karakteristike:
- Reliktne vrste ptica: lještarka
- Ugrožene vrste ptica: planinska sova, lještarka.
- Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
- Hidrološke karakteristike:
- Planinska izvorišta čiste vode
- Izvorište vode "Muška voda"
- Prirodna planinska jezerca
- Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
- Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama),
- te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
- Kulturno - historijsko nasljeđe.
- Geološka raznolikost i prirodno nasljeđe na zaštićenom području:
- Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
- Izražena geološka profilacija terena
- Varijabilnost reljefnih i orografskih formi.
- Visok stepen florističke raznolikosti:
- Rijetke biljne vrste: bosanski ljiljan, bosanska perunika, sunovrat, iva, lincura, hrizantema
- Rijetke i reliktne biljne zajednice: šume bijelog i crnog bora na peridotitu i serpentitu.
- Ornitološke karakteristike:
- Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb
- Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb, planinska sova, lještarka.
- Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra, riječni rak, autohtona potočna pastrmka i potočna mrenica.
- Ugrožene vrste životinja: bosanska divokoza i bosanski mrki medvjed.
- Hidrološke karakteristike:
- Planinska izvorišta čiste vode
- Prirodna planinska jezerca
- Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
- te izvornost dolinskog pejzaža i riječnih korita.
- Kulturno - historijsko nasljeđe.
- Flora i fauna Zaštićenog pejzaža "Konjuh"
- Hidrološke vrijednosti Zaštićenog pejzaža "Konjuh"
- Kulturno i historijsko nasljeđe Zaštićenog pejzaža "Konjuh"
- Turizam i ugostiteljstvo Zaštićenog pejzaža "Konjuh"
Najrasprostranjeniji zemljišni tipovi ovog područja su eutrični kambisol na peridotitu i serpentinitu, kao i distrični kambisol na kiselim silikatnim stijenama, dok su manje zastupljeni eutrični kambisol na preostalim silikatnim stijenama, pseudoglejevi, mozaik kalkomelanosola i kalkokambisola. Posebnu specifičnost ovom području, upravo daje peridotitska i serpentinska geološka podloga, koja se u kontinuitetu proteže od planine Kozare na sjeverozapadu BiH, pa sve do planine Konjuh, Kladnja i Banovića, omogućavajući na ovim prostorima razvoj specifičnih i jedinstvenih serpetinskih ekosistema tercijerno-reliktnog karaktera. Floristički sastav šumskih ekosistema ovog područja je veoma bogat i isti je uslovljen različitim tipovima šuma koji egzistiraju na ovom prostoru. U zavisnosti od pedoloških i ekoloških karakteristika pojedinih lokacija, na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh" razvilo se 30 tipova šumskih fitocenoza, koje su podijeljene u isto toliko gazdinskih klasa.
Pokraj tipičnih serpetinsko-peridotitiskih predstavnika flore, ovo područje karakterišu i ostali ekosistemi, uglavnom vezani za različite geološko-pedološke kombinacije i orografske uslove. To su: ekosistemi šuma bukve i jele sa smrčom (Abieti fagetum serpentinicum), zatim šuma bukve i jele (Abieti - Fagetum), kao i šume hrasta kitnjaka (Querco - Ostryetum carpinifoliae). Takođe, ovo područje pokrivaju i velike površine ekosistema smrče mrazišnog montanog pojasa. U manjoj mjeri su zastupljeni ekosistemi čistih montanih šuma bukve, i borovih šuma unutar zone šuma hrasta kitnjaka.
Florističke vrijednosti:
Rijetke biljne vrste:
- bosanski ljiljan (Lilium bosniacum),
- bosanska perunika (Iris bosniaca),
- sunovrat (Leucojum vernum),
- iva,
- lincura (Gentiana lutea)
Reliktne i endemske biljne vrste: Aspleniuum cuneifolium, Minuartia bosniaca, Notholaena marantae, Halacsya sendtneri, Potentilla visianii, Fumana bonapartei, Haplophyllum bossierianum, Gypsophila spergulaefolia
Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)
Karakteristike faune:
Kao poseban ekskluzivitet i vrijednost ovog prostora, svakako je potrebno istaći postojanje Tetrijeba gluhana (Tetrao urogalis), prorijeđene i ugrožene vrste šumske ptice, koja živi isključivo na izvornim netaknutim staništima, što je još jedna potvrda kvaliteta životne sredine područja Zaštićenog pejzaža Konjuh. Pokraj tetrijeba, ovo područje naseljavaju i sljedeće životinjske vrste, interesantne za lovno gazdovanje.
To su:
- medvjed (Urcus arctros),
- divlja svinja (Sus scrofa),
- vuk (Canis lupus),
- srneća divljač (Capreolus capreolus),
- lisica (Vulpes vulpes),
- divlja mačka (Felis silvestris),
- zec (Lepus europeus),
- a zatim i kuna zlatica, vjeverica, tvor, lasica, krtica, puhovi, miševi, voluharice, i dr.
- Od gmizavaca, na ovom prostoru egzistiraju zelembać, živorodni gušter, sljepić, šarka, a od vodozemaca, šareni daždevnjak, kreketuša, šumska žaba, i šumska krastava žaba.
Ornitološke vrijednosti:
- Reliktne vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus) i lještarka (Bonasa bonasia)
- Ugrožene vrste ptica: veliki tetrijeb (Tetrao urogallus), planinska sova (Strix uralensis) i lještarka (Bonasa bonasia)
Karakteristike vodene faune:
- Rijetke i ugrožene vodene životinje: vidra (Lutra lutra), riječni rak (Astacus astacus), autohtona potočna pastrmka (Salmo trutta) као i potočna mrenica (Barbucus balcanicus), koja ima status LC4
- Posebne faunističke vrijednost
- Ugrožene vrste životinja: mrki medvjed (Ursus arctos)
Hidrološke karakteristike
Dominantni vodotoci na ovom području su rijeke Drinjača i Oskova. Oba vodotoka nastaju na površini predmetnog obuhvata, spajanjem manjih vodenih tokova. Specifičnost ovog područja jeste upravo činjenica da se područje Zaštićenog pejzaža "Konjuh" prostire na dva riječna sliva, i to sliv rijeke Oskove i sliv rijeke Drinjače.
Naime, u hidrografskom pogledu, Zaštićeni pejzaž obuhvata u svom sjevernom dijelu slivno područje rijeke Oskove i slivno područje Velike Zlače, a u južnom dijelu slivno područje rijeke Drinjače - gornji dio sliva rijeke Drinjače i slivno područje Krabanje. Na području Zaštićenog pejzaža "Konjuh", egzistira i jedino prirodno jezero i to Paučko jezero, koje se nalazi na koti 711m. Njegova površina iznosi 0,44 km2.
U obuhvatu Zaštićenog pejzaža nalaze se kaptirana vrela Studešnice i Krabašnice koja se koriste za vodosnabdijevanje Banovića, vrelo Muške vode, zatim vrela Gluha Bukovica i Starička Rijeka kaptirana u svrhu vodosnabdijevanja Kladnja i Brateljevića. Pored pomenutih, na teritoriji Zaštićenog pejzaža evidentirana su, ali neispitana mnoga izvorišta. Neka od njih su na lokalitetu Mačkovac, Zlaća, Zobik, na prevoju Čemerika i lokalitetu Sarino Korito, zatim u blizini naselja Tuholj, Pauč, Brateljevići i Hotani.
Hidrološke vrijednosti:
- Planinska izvorišta čiste vode
- Izvorište "Muška voda"
- Prirodna planinska jezerca
- Vodene sesije (vodopadi i skakavci)
- Atraktivnost vodotoka (Drinjača i Oskova sa pritokama)
- Izvorni dolinski pejzaži i pejzaži riječnih korita
Prostor Zaštićenog pejzaža bogat je spomenicima kulture čiji datum nastanka seže do kasnog bronzanog doba (prahistorijski period) čemu svjedoče arheološki nalazi kao što su gravure u Pećini Brateljevići (Djevojačkoj pećini) kod Kladnja.
Brojni su i lokaliteti srednjovjekovnih stećaka, najviše sačuvani na području Kladnja i Banovića, nastali kao karakteristična kulturna pojava srednjevjekovne bosanske države.
Nekropola „Kuman“ u predjelu sela Brdijelji datira iz kasnog Srednjeg vijeka, a zbog svoje kulturno-historijske vrijednosti uvrštena je na preliminarni spisak nacionalnih spomenika. Memorijalni spomenici na prostoru Zaštićenog pejzaža odnose se na pojedinačne objekte u formi spomen-obilježja (Memorijalno spomen-obilježje u „Koritima“ i memorijalno spomen-obilježje „Miljkovac“), a svjedoče o ratnim stradanjima iz bliže i dalje prošlosti.
Prirodno nasljeđe
Prirodno-geografski položaj planine Konjuh, uslovio je stvaranje veoma raznolikog pejzaža i prirodnih ljepota, kao i brojnih prirodnih fenomena, po kojima je ovo područje nadaleko poznato. Pokraj specifičnih geomorfoloških i hidroloških ovo područje posjeduje i veoma vrijedne florističko-vegetacijske i faunističke pojave, koje su rezultat specifične geološke historije.
Geološke vrijednosti:
- Prirodne vrijednosti geomorfološkog karaktera (pećine, vrtače, jame)
- Izrađena geološka profilacija terena
- Varijabilnost reljefnih i orografskih formi
Pećina Bebrava
Ono što čini ovo područje specifičnim je okruženost netaknutom prirodom na predivnim obroncima planine Konjuh, pruža uživanje u svim prirodnim ljepotama i izuzetan je potencijal za visinske pripreme sportista, kongrese, seminare, izlete, ekskurzije.
Hotel „Zlača“ raspolaže sa smještajnim kapacitetom od 59 ležaja i jednog apartmana. Ovaj kompleks zajedno sa „Standard i usluge“ RMU Banovići zapošljava 120 radnika. Kompleks „Muška voda“, koji je trenutno van funkcije jer se nalazi u fazi privatizacije, ima kapacitet 36 ležaja. Od smještajnog kapaciteta tu je i vila „Sensi“ koja raspolaže kapacitetom od 59 kreveta. U neposrednoj blizini je i planinarski dom „Zobik“ smještajnog kapaciteta 20 ležajeva. Planinarski dom „Javorje“ nalazi se na zapadnim obroncima Konjuha, njegovi kapacitet iznosi 30 ležaja.
U planskom periodu predviđena je adaptacija postojećih i izgradnja novih smještajnih kapaciteta u vidu hotela, bungalova, kampova. Na lokalitetu Muška voda predviđena je rekonstrukcija postojećih hotela i proširenje kapaciteta na 65-90 ležajeva. U blizini tog lokaliteta predviđeni su i bungalovi sa kapacitetima oko 150 ležaja. A u skladu sa potrebama i mogućnostima izgradnja hotela kategorije četiri zvjezdice kapaciteta 200 ležajeva. Na području Zlače planirana su proširenja smještajnog kapaciteta. Predviđena je izgradnja hotela srednje kategorije kapaciteta 100 ležajeva, kao i kampovi kapaciteta cca 100-150 kampista
Glavni nosioci pozicioniranja turizma su turistički proizvodi namijenjeni porodicama, edukativni turizam, seminari i konferencije, zabava i akcija. Razvoj turističkih i ugostiteljskih sadržaja planine Konjuh bazira se na planiranju turističko-ugostiteljskih zona i prateće ponude, sa posebnim naglaskom na razvoj i afirmaciju novih vidova turizma (sportsko-avanturistički, eko i etno turizam, izletnički, ribolovni i lovni, tranzitni, vjerski i sl.) uz maksimalno korištenje postojećih turističkih potencijala prostora.
Jedinstvenost lokacije u odnosu na slična planinska područja u okruženju određuje bogato prirodno i kulturno-historijsko nasljeđe i specifična mjesta hodočašća. Na ovim atributima između ostalog treba da se baziraju napori na formiranju ekskluzivnih "turističkih proizvoda", iskustava i atraktivnosti kojima će se prostor Zaštićenog pejzaža pozicionirati na konkurentskom tržištu i stvoriti uslovi za održiv turistički razvoj. Oblikovanje "turističkih proizvoda" ustvari predstavlja tematizovanje prostora s ciljem stvaranja inovativne ponude većeg kvaliteta, a za istu cijenu u odnosu na konkurentske destinacije (npr. Kozara, Vlašić, Jahorina, Bjelašnica, Zlatibor i sl.). Integralna turistička ponuda treba da se bazira na prožimanju što većeg broja turističkih programa, proizvoda, aktivnosti i tipova turizma, kao i ponude smještaja raznovrsnih vidova i kategorija.
Osnovni turistički proizvod treba da se bazira na sljedećem:
- Posjete mjestima dovišta (kvalitetno osmišljeni programi i manifestacije - vjerski turizam);
- Odmor na planini, ljeti i zimi: aktivnosti na snijegu i u prirodi, a koje su u vezi sa razvojem zdravstvenog turizma, a podrazumijevaju tretmane vezane za stanja izazvana savremenim načinom života, kao i wellness turizam;
- Specijalni interesi (aktivnosti vezane za obrazovanje i kulturu, vjerski programi).
Prostor Zaštićenog pejzaža pogodan je za razvoj raznih oblika sportsko-avanturističkog turizma koji podrazumijeva spoj avanture, rekreacije, relaksacije i zabave: adrenalinski parkovi, treking (planinarenje uz pratnju planinskih vodiča), hajking (duže šetnje u prirodi), klajmbing (penjanje uz stijene), paraglajding (letenje zmajevima), skokovi specijalizovanim padobranima, planinski biciklizam, jahanje u prirodi, speleologija, lov, ribolov, preživljavanje, orijentiring i sl. S ciljem stvaranja bogate prateće turističke ponude poseban naglasak je stavljen na prožimanje turističkih i sportsko-rekreativnih zona.
